DAN 2 - PONEDJELJAK 02.10. Ancona-Cortona-Castelfiorentino (smještaj)Stižemo oko 7 ujutro u Anconu i nakon iskrcaja sjedamo u najbližu kafanu u luci (Bar Manganelli) na prvu kafu. Ništa posebno ali je 10 metara od broda. Kako je tu bilo i par vozača kamiona iz BiH, pitam ih za proceduru ukrcaja (check-in) u povratku. Srećom, jer su mi objasnili da je mjesto čekiranja udaljeno od broda nekih 2 km. Sve je to u luci ali nekako smo navikli da je to bliže i bilo bi lutanja da nismo pitali.

Cilj nam je što više voziti lokalnim cestama ali ne baš da gubimo previše na vremenu. Auto cesta nije u planu. Ako niste upoznati sa označavanjem cesta u Italiji možda će vas zanimat i pomoći u navigaciji:
Autostrada (A) - sama riječ govori, auto cesta na kojoj se naplaćuje cestarina
Strada Statale (SS) - državna cesta, obično su to dvije trake u svakom smjeru, uglavnom vode do većih gradova, ne plaća se cestarina
Strada Regionale (SR) - regionalna cesta, nešto kao naša magistrala
Strada Provinciale (SP) - provincijska cesta, to je ono što smo tražili

Postoje još i strade bianche što je makadam ali to nismo tražili

Izlazimo iz Ancone i moramo se spojit na SS76 pravac Perugia. Ali prateći pomalo Garmin, a pomalo GMaps na mobitelu, pogrešno skrećem i izlazimo na A14 pravac Bologna

Srećom prvi izlaz nije bio previše daleko (Senigallia) nekih 20 km. Ne pada nam na pamet vraćat se nazad auto cestom nego se odlučujemo iz Senigallije spojit na SS76 prećicom po lokalnim (SP) cestama.
Cesta je u lošem stanju ali je super krajolik. Nikad ne bi vidjeli sva ta sela da nismo falili


I tako nakon nekih 30 km izlazimo na SS76 kod mjesta Moie. Relativna je gužva na cesti, a kako se približavamo Perugi počinju i zastoji. Cesta prolazi kroz južni dio Perugie i poslije toga pomalo opet počinje normalna vožnja. Planirana prva stanica nam je gradić Cortona koji nam je usput, moramo skrenuti nekih 15-ak km sa glavne ceste.
Tu je i granica regija Umbria i Toscana i idealno mjesto za dugo očekivanu fotografiju

Prošli smo nekih 200 km, taman vrijeme za pivu/kafu, malo odmora, razgledavanje i mezu. Kao i većina gradova u Toscani i Cortona se nalazi na brdu. Cesta vodi ravno na veliki parking na kojem sam očekivao da ćemo naći mjesto. Ali tu su samo auti, nema mjesta za motore. Pitam sinjorinu iz Polizia Municipale gdje možemo parkirat motor, a ona nas upućuje na kolegicu koja nam govori da idemo ravno pa samo "up, up, up and right". I tako pomalo prema gore dolazimo na sami ulaz u grad ispred kojeg su 4 parkirna mjesta za motore. Dva su prazna i parkiramo otprilike kao prije u nas kad je bio parking na Pilama ispred Dubravke. Tada nismo znali ali sreća sa parkingom će nas pratiti cijelo vrijeme.
U gradovima postoje ZTL zone (Zona Traffico Limitato), to je sami centar grada gdje se može ući sa dozvolom (stanovnici uglavnom). Kad sam pretraživao malo je bilo nejasno da li se smije ući motorom (u neke gradove sigurno može) ali nismo nigdje htjeli riskirat jer su kazne ogromne.
Koordinate ovog parkinga su 43.273963, 11.987749. Ima samo 4 mjesta ali većina moto parkinga nema više od 8 mjesta.

Ulazimo u grad i ulica nas vodi ravno na glavni trg, Piazza della Republica.


Grad je pun Amerikanaca, razlog je što je tu sniman film "Under the Tuscan Sun". Šetamo malo okolo i dolazimo na jednu poznatu lokaciju iz filma. Mislili smo tu sjest u restoran ali nema šanse, stalno puno ili rezervirano.


Odmah u blizini je Piazza Luca Signorelli i Teatro Signorelli, također lokacija iz filma ali i iz Benignijevog "La Vita e Bella"

Nakon obilaska vrijeme je za pivu. Sjedamo u Bar Caffe Signorelli (ništa bez Signorellija) na glavnom trgu gdje nas poslužuje najsporiji konobar kojeg možete zamislit. Onda kažu da smo mi fjakani.

Nakon toga treba nešto pojest i odlučujemo se za obližnji restoran Caffe Degli Artisti (nešto umjetničko

) i naručujemo pici al ragu Toscano.

Bilo je odlično, jedno od najboljih jela koje smo probali, a trudili smo se jesti samo lokalne specijalitete.
I tako negdje iza 4 popodne krećemo dalje prema gradiću Castelfiorentino pored kojeg se nalazi naš smještaj Holiday Apartment Colle Bertini. Imamo još nekih 130 km i sve je uglavnom brza SS cesta osim zadnjih 30-ak km. U smještaj stižemo malo iza 6, gazda Michele nas čeka i tratava bocom bijelog vina. Kupujem još jednu litru Chiantija da se nađe

Inače Colle Bertini je kompleks apartmana smještenih (naravno) na vrhu brda. Tu je i bazen, a svaki apartman ima svoju verandu.


Dan 2
