Just married Sicilija tour

[jeeves]

Da, da...dosao i taj dan 
26.09 oko 17:30 vise nije bilo uzmaka i rekli smo jedno drugome  DA. 




Dugo smo mislili gdje bi mogli na bracno putovanje, a posto smo mogli krenuti tek pocetkom listopada, jedini logicni smijer je bio prema jugu.
U uzem izboru su bili Sardinija, Kreta i Sicilija.
Ja sam neko vrijeme mastao i o Tunisu, ali nisam uspio, sad vec svoju bolju polovicu, dovoljno zagrijati za tu ideju...ali i dalje tu i tamo ga spomenem, da se zna da zelja i dalje postoji   

Nismo imali nikakav konkretan plan za ovo putovanje.
Ideja je bila obici sto vise dok nam ne ponestane love. 
Najvise nam je pomogao prijatelj Gorana69 sa ADV foruma sa prijedlozima i mogucim rutama koje smo prilagodili nasim zeljama i vodic Lonely Planet-a po Siciliji. Jedino smo rezervirali brod iz Bara u Bari i prvo nocenje u jednom malom B&B-u u Sciglianu, u Calabriji. 
Sve ostalo smo prepustili slucaju.
Na kraju je ispalo ovako:



Dan 1  04.10.

Konacno dosao i taj dan!!!
Brod krece tek u 22:00, tako da se jako opusteno pakiramo.  Krenut  cemo iz Bara za Bari.

Zasto? Zato jer taj dan nije bilo broda iz Dubrovnika za Bari, a sljedeci dan je isao u 15:30 i bili bi u Bariju oko 22:00, sto nam nikako nije odgovaralo.
Put do Bara nije bio ni po cemu poseban, prosli smo ga x puta, laganini voznja , ionako smo imali vise nego dovoljno vremena.
Svratili smo u Pulenu u Sutomoru nesto pojesti (naravno). Hrana kao i uvijek jako dobra.
Konobar nas je prepoznao i pocastio kavom

Dolazimo u luku oko 18:30 i uzimamo karte. Narednih sat i po vremena se motamo oko granicnog prijelaza i cekamo da pocne ukrcaj. 
Oko 20:00 pocinje ukrcaj i nas pustaju unutra prve. Yes!!! Punooo bolje nego prosle godine kad smo isli iz Ancone za Split i morali uci zadnji, nakon dva sata cekanja.
Nalazimo kabinu, ostavljamo stvari i idemo nesto u bar nesto popiti. Na brodu drustvo 'ko iz filma Dom za vjesanje. Bio bi ih slikao, ta ideja mi se pogotovo svidjela nakon trece pive, ali mislim da se to ne bi njima svidjelo, tako da ipak nisam.





Pogled s broda





Dan 2  05.10


Oko 6:00 nas budi nekoliko udaraca na vrata.
Blizu smo Barija i trebamo se poceti pakirati. Romana nije bas jutarnji tip, tako da narednih sat vremena hoda okolo k'o zombi sa spojenim obrvama 
Od pristajanja do iskrcaja prolazi skoro dva sata, svi su vec nervozni i zele sto prije izaci. 

Savjet buducim putnicima - nemojte se guzvati sa svim ostalima, pogotovo ako imate prtljagu. Razlika ce biti najvise 20-ak min, sto je nista, a dobre volje cete izaci iz broda i smireno krenuti dalje.




Konacno izlazimo s broda, pa jos malo cekanja dok nam provjere putovnice i to je to - mozemo krenuti.
Cekanje iskoristavam za montiranje GPS-a (blazena sprava, vise nikud bez nje ) i ukucavanje prvog odredista danas - Castel del Monte.
Spajam i slusalice, da vidim kako je navigirati s njima. Jedini je minus sto onda jako slabo cujem Romanu preko bluetooth veze, pa ih vise nisam koristio. Al' da je bolje kad ti GPS jos i govori kad i gdje trebas skrenuti - je.

Voznja po juznoj Italiji je slicna voznji po Albaniji, samo s puuuno manje Mercedesa i s puuuno vise skutera   . Treba se malo naviknti da auto prvo izadje sa sporedne ceste, "baci" se skroz desno i tek onda vozac pogleda ima li netko iza njega.
Crveno na semaforu uzmu zaozbiljno sa par sekundi zakasnjenja.
Zadajem GPS-u da nas vodi panoramskim putem i nakon laganog slaloma kroz Bari, pocinje uzivanje. Cesta je odlicna, jako malo prometa, maslinici i vinogradi  se izmjenjuju, sunce sija, temperatura oko 18C...super pocetak.

U daljini se vec vidi Castel del Monte http://hr.wikipedia.org/wiki/Castel_del_Monte, ali prije samog uspona je rampa i cuvar???   
Kaze nam da ne mozemo gore, nego da se moramo vratiti malo natrag gdje je veliki parking, tamo ostaviti motor i sa autobusom poci gore. Razlog je sto do dvorca vodi uska cesta gdje se dva auta tesko mogu mimoci i redovito bi se stvorio krkljanac, pa su to rijesili zatvaranjem ceste i autobusom koji svako malo vozi od parkinga do dvorca.

Jos malo pa Castel del Monte




Dolazimo do parkinga, odnosno ogromne livade za parkiranje sa suvenirnicom i kafanom (ustvari, vise kiosk). Parking za motor je bio 1 euro, prijevoz do dvorca i ulaz jos 6 eura po osobi.  Odlucujemo malo stati, popit kavu i "ujesti" nesto slatko jer nismo nista jeli jos od sinoc.
Simpa sinjorina nam daje kavu i kaze nam dobar dan na hrvatskom  :icon_biggrin:.
Doznajemo da joj je majka iz Karlovca i da je vec dosta puta bila u Lijepoj nasoj.

Sinjorina   




Razgovor nastavljamo na mjesavini talijanskog i hrvatskog i doznajemo da je i ona bajkerica i da vozi Ducati Monstera  :thumb_up:. Ostavljamo kacige kod nje i krecemo do dvorca.
Ponedjeljak je i nema skoro nikoga , u autobusu nas je cetvero.

Castel del Monte

















Nastavljamo prema drugom odredistu danas – Materi. 
Prvih nekoliko km GPS nas vodi nekavim zapustenim puteljkom, doduse asfaltiranim, kroz polja i maslinike, ali onda „izbijamo“ na normalnu cestu   .
















Dolazimo u Materu i parkiramo odmah pored glavnog trga.
http://en.wikipedia.org/wiki/Matera

Malo razgledamo i stajemo pojesti sendvic u jednoj maloj trattoriji. Sendvici su bili tako dobri da smo pojeli 4  .


Matera







Nakon toga kava i nastavljamo prema danasnjem odredistu- Sciglianu u Calabriji.
Tamo imamo rezerviranu sobu za veceras. Put nas vodi prema Tarantskom zaljevu (Golfo di Taranto).





Na pojedinim mjestima cesta bas i nije nesto.






Poslije toga se spajamo na A3 (ne placa se cestarina), na kojem ima dosta radova, pa na pojedinim mjestima milimo 50km/h.





Konacno skrecemo prema Sciglianu  i penjemo se super zavojitom cestom. Scigliano nije po nicemu poseban, malo, uspavano mjesto, vise selo nego gradic.
Odabrali smo ga jer je bio negdje na pola puta od Barija do Sicilije, a B&B u kojem smo odsjeli se na netu cinio simpa. Cijena za nas dvoje i primo colazione (dorucak) 50 eura. http://www.bedandbreakfastcalabria.it/inglese/home_i.htm

Pogled s balkona




Docekao nas je gazda Raffaele i pocastio nas pivom.
Raffaele se ponudio da nam napravi veceru, ali smo ipak posli u „centar“ nesto pojesti.
Sve je bilo zatvoreno (mislim da sve skupa ima 3 restorana/pizzerije) osim nekog malog restorana ispred kojeg su lokalni klinci igrali na karata.
Unutra nije bilo nikoga, ali klinci (13 i 16 godina) su se postavili k'o gazde i dali nam jelovnike, postavili stol i ako zanemarimo premladu radnu snagu, djelovalo je ko da nas ceka tiho vece u restorancicu.
 
Nakon narudzbe, klinjo je nestao u kuhinji iz koje su lupali pjati, tamo se malo svadjo s drugim klinjom i nesto kasnije se vratio sa izjavom da nema onog jela koje smo narucili. Pitali smo cega ima, a on je samouvjereno odvratio: "Ima sve drugo s menija." U slijedila je nasa druga narudzba...
Uglavnom, nakon 3-4 klinjova djira do kuhinje definiralo se da imaju samo spagette i (vjerojatno zadnju staklenku) umak “Arrabiata“.

Posto smo cekali uz grappu  , bilo nam je ful zabavno i pristali smo na "ponudu dana", a u tom umaku je bilo toliko ljutih papricica da su nam usta izgorila. Srecom pa su imali dovoljno  pive da to ugasi. Te vecere sam se ponovo sjetio sutradan na wc-u  , sto bi rek'o Fazlinovic:“Sefika, zovi hitnu i vatrogasce!“.

Vodeeee





Soba u B&B-u





Gazda Raffaele 




Dan 3   06.10.

Sljedece jutro smo krenuli dalje i mislili svratiti u Tropeu koja se nalazi na Tirenskom moru i navodno je jako lijepa.
Kazem navodno, jer na kraju nismo ni dosli do nje. Problem su radovi na A3- izgleda da mijenjaju kompletnu trasu autoceste na pojedinim dionicama, sa novim vijaduktima i tunelima.
Zbog toga je promet vecinom uzasno spor, vozi se jednom trakom bez mogucnosti prestizanja, pa smo izgubili dosta vremena, A za stici do Tropee treba sici s A3 i nastaviti lokalnim cestama.

Na jednoj od lokalnih cesta smo dosli do ovoga 




Na nekoj benzinskoj blizu Tropee vidimo da ipak nemamo vremena za obilazak i  da je bolje da nastavimo prema Villi San Giovanni gdje se zelimo ukrcati na trajekt za Siciliju. 
Ukucavam Villu S.G na GPS i izabirem opciju najkraci put. Narednih 30-ak km nas je vodio svakakvim cestama dok nismo ponovo „izbili“ na A3. Vise nisam koristio opciju najkraci put.







Romani je malo dosadno  :icon_wink:










Ne bas lijepo mjesto za pauzu, ali smo jednostavno morali stati. Ovdje se vidi stara i nova trasa autoputa. Vozi se samo jednom trakom.




U daljini Sicilija  





Trajektnu luku u Villi S.G je „pike-lake“ za naci, putokazi su svugdje, stvarno trebas bit slijep da fulas. Ima nekoliko firmi kojima se mozete prebaciti preko Mesinskog tjesnaca. Mi smo isli sa  Caronte & Tourist  http://www.carontetourist.it/v2.0_it/

Povratna karta vrijedi 60 dana i za nas dvoje i motor je bila 16 eura. Samo od ove kompanije trajekti voze 168 puta dnevno, svaki dan, a ima jos kompanija. Prijelaz traje 20-ak min.







Nekoliko dana prije naseg polaska, na Siciliji je bilo jako lose vrijeme sa monsunskim kisama.
U Messini je doslo do klizanja tla i poginulo je preko 50 ljudi. Ceste su bile zatrpane blatom i promet je neko vrijeme bio obustavljen, cak je i autoput bio zatvoren.

U Italiji smo doznali da se stanje manje-vise normaliziralo, ali za svaki slucaj smo se odlucili na voznju autoputem dok ne prodjemo mjesta gdje je bilo najgore.

 Iskrcavamo se u Messini i nakon 15-ak minuta guranja i znojenja u kolonama za izlaz iz grada izlazimo na autoput i picimo prema Zafferana Etnei, malom mjestu u podnozju Etne - odrediste za veceras. Pojedine dionice autoputa su bile zatvorene, vozili smo jednom trakom i jos su bile vidljive hrpe sasusenog blata uz cestu.

Mali predah






Oko 15:00 dolazimo u Zaffeanu i uzimamo sobu u B&B-u Villa Rosa
http://www.etnabedbreakfast.com/en/index.php  za dvije noci.
Istaknuta cijena je 30 eura po osobi, ali ljubazni gazda odmah spusta na 25.
 
Odabiremo najnizu sobu ikad  .







Telefunken televizija iz 1983      




Malo setamo po gradu i lovi nas glad pa biramo gdje cemo jesti.   
Odlucujemo se za Restoran/pizzeriju Orchidea. Tek je 18:00, dosta rano za talijanske pojmove veceranja, tako da smo jedini gosti.
Narucujemo pizze (naravno). Ono sto je doslo je bilo f e n o m e n a l n o... ako ikad budete u Zafferani obavezno podite u Orchideu, nalazi se na sjevernom ulazu u grad, blizu benzinske stanice. Romani je dan danas zao sto nije mogla sve pojesti.

[emirharley]

Svaka cast care na putopisu, na fotografijama, a posebno na - turi. To je relacija koju ja planiram da odradim, tako da ce mi ove tvoje informacije dobro doci.

[jeeves]

Dan 4  07.10

Jutros idemo na Etnu. Cesta prema gore je super, puna zavoja,  grubi asfalt i super grip.










Dolazimo do odmorista Rifugio Sapienza koje je na 1900m nadmorske visine i parkiramo motor, jer dalje se ne moze u vlastitom aranzmanu.
Ispijamo drugu jutranju kavu i pitamo konobara mozemo li ostaviti kacige u restoranu. Kaze - nema problema.

Idemo do zicare, kad tamo mali sok – cijena za zicaru i 4X4 autobus koji vozi do 3000m je 51 Euro po osobi!!!  Skupo, ali koliko puta u zivotu cemo imati priliku popeti se na vulkan?   


Pogled iz zicare








Cesta prema vrhu




U daljini je Italija




Obavezna "Mi smo glupi turisti slika" 






Filmic


Etna 10.2009


Ovo je sve sto je ostalo od Rifugio Torre-a poslije erupcije 2002.g





Na povratku stajemo uzeti kacige, a posto su u restoranu i podne je, stajemo nesto zamezit.
Hrana za prste polizat, talijani stvarno znaju kuhati. 





Spustamo se u Zafferanu i malo pricamo s gazdom Albertom.
I on je bajker, ima tri motora ( i staru Piaggio trokolicu koju namjerava restaurirati), dvije Tenere 600 i BMW (ne znam koji) iz 70-ih.
Spustamo se u Acireale i GPS nas opet vodi nekim malim, uskim, zavojitim, ali ipak asfaltiranim putevima i puteljcima kroz mjesta neobicnih imena   






Acireale











"Kiosk" za trznut espresso




Banane u necijem đardinu   




Baka s unukom u djiru   




Lokalno vijece staraca. Sva prica bi zamrla kad bi kakva bella sinjorina prolazila   





Na povratku gazda kaze da stavimo motor u haustor, jer su kucu do B&B-a poceli rusiti, pa da ne bi sut sto pada po parkingu ostetio KlajVa. Te je veceri KLajV spavao u haustoru s 5 zvijezdica.   

[Vuka]

Cestitke! 

[jeeves]

Dan 5  08.10.

Danasnji cilj je Siracusa, ali cemo malo zaobilazno do nje. Idemo do Caltagirone-a, grada poznatog po keramici. Cesta super, nazalost bez puno slika, zena mi malo zakazala sa slikavanjem.




Najpoznatija atrakcija je Scalinata di Santa Maria del Monte.
Zahvaljujuci GPS-u i jednom ljubaznom policajcu, parkirali smo drito ispred tih skala!
Imaju 142 skalina imedju kojih su  keramicke plocice, a svaki ima drukciji motiv. Naravno, bojane su rucno.


















Tu se nalazi i muzej lutaka/marioneta.
Sicilija ima jako dugu povijest lutkarskih kazalista, a tek od pojave kina i televizije lutke su se premjestile u muzeje.
http://www.bestofsicily.com/mag/art29.htm








Odlazak iz Caltagirone-a






Fina voznja do Siracuse i na ulazu ugledamo ovaj "svjetionik"





Smjestaj smo rezervirali dan prije uz pomoc Alberta u B&B-u Arre. http://www.arresiracusa.com/homepageuk.htm (dobili smo zelenu sobu sa savrsenim jogijem  )
Na kraju se ispostavilo da je taj B&B u neposrednoj blizini „svjetionika“ za koji smo kasnije saznali da je ustvari najvisi vrh molitvene gradjevine podignute na Svetistu Gospe od Suza  i da je visok 102m.  



Navodno je Gospin kip 1953.g plakao 4 dana i cudotvorno izljecio preko 300 ljudi koji su joj se dosli moliti.
Ne znam zasto su joj uzvratili ovom izuzetno ruznom i predimenzioniranom betonskom gradevinom. Nama je posluzio kao orijentir za povratak iz setnje u B&B, jer nema sanse da ge ne vidis bilo gdje iz Siracuse.

Majka svih ruksaka  




Ortygia - stari dio Siracuse









Gatti negri  



























Zanimljiv cafe racer





Vec gladni pocinjemo traziti neki restorancic ili trattoriju.
Savjetujemo se s „prirucnikom za Siciliju“- Lonely Planetom, ali bas onaj koji smo htjeli je iz nekog razloga bio zatvoren, pa bauljamo dalje i nalazimo naizgled ok restoran u kojem, je hrana lijepo izgledala, ali nije bila bas za pamcenje. Tek kad smo narucili vidjeli smo da na ulazu ima naljepnicu-preporuku od trip advisora,ali iz 1997.g...Uz Gospinu pomoc se vracamo do B&B-a  .

[jeeves]

Dan 6  09.10.

Ujutro doruckujemo na maloj taraci ispred, a drustvo nam pravi simpaticna majka od vlasnice. Malo pricamo, odnosno Romana prica s njom, jer se moj talijanski sastoji od samo par rijeci. Mogu ga donekle razumjeti, ali ne i govoriti.
La Mama kaze da su ovog ljeta temperature vise od dva tjedna bila preko 40C. Uskoro pocinju dolaziti susjede i u kuhinji pocinje pravi mali kafe-party. Valjda su nasle neku urnebesnu temu, jer su se ubrzo toliko pocele smijati da su zarazile i nas, iako nismo imali pojma o cemu se radi.
Vec tu nam je nesto govorilo da ce ovo biti dobar dan.  

Prije odlaska smo posli pogledati Grcki amfiteatar (Teatro Grecco) i Rimski amfiteatar (Romano Amphiteatre). [/b

Nailazimo na studentske prosvjede   ,pa moramo malo skrenuti




Rimski Amfiteatar je bio treci najveci u Italiji, ali Spanjolci su ga srusili u 16.st i kamen iskoristili za gradnju zidina oko Ortygije, tako da se nema sto puno vidjeti, ali je zato Grcki amfiteatar impresivan. U najbolja vremena mogao je primiti 16.000 gledatelja. Dan danas se ovdje tijekom ljeta odrzavaju predstave.








Uspijevam Romanu nagovoriti da popije sok od svjeze iscjedjenih narancina, sto inace bas i ne voli. Trebale su joj tri cigara da ponisti ucinak vitamina i da dodje sebi.  




Krecemo dalje, danas nismo sigurni gdje cemo spavati, samo znamo da idemo prema Ragusi. Cesta super, samo par slika. Dolazimo u Modicu (inace poznata po cokoladi) i ostavljamo KlajVa da se malo druzi s lokalnim „momcima“.





Pijemo kavu, ali ne idemo razgledavati, u Lonely Planetu nismo nasli nista sto bi nas zadrzalo duze ovdje, a i sunce vec dobro grije, tako da idemo dalje prema Ragusi.








Nakon 10 min sto smo izasli iz Modice cujem u slusalicama: „Piski mi se!“. Sad??? Pa tek smo krenuli..., uglavnom, stajemo na nekon prosirenju i R nalazi jedan skriveni kutak. Srecom pa nema puno prometa. Lijep krajolik.








Dolazimo u Ragusu i vec je, kao sto bi englezi rekli „bloody hot“. Ja sam vec cijeli mokar i zivci me hvataju.





Parkiramo motor i idemo pjeske prema trgu, jer me GPS htio odvesti u suprotnom smijeru od onog sto su nam rekli ljudi. Dolazimo do (za mene) jednog od najljepsih mjesta na cijelom putovanju. Inace, ovdje je snimana i serija Inspetore Montalbano. Nalazimo turist info sa super ljubaznim momkom koji odlicno govori engleski. Kaze nam da je ovaj vikend u Ragusi festival ulicnih zabavljaca koji se isplati pogledati i da on zna za samo jednu slobodnu sobu u starom dijelu Raguse (Ragusa Ibla), koja košta 69 Eura. Moram priznati da me nije bas zanimalo o cemu prica i posao sam sjesti u kafanu, dok je R ostala jos pricati s njim.

Sad morate zamisliti scenu - sunce przi, vruce je, konacno se pocinjem hladit ispod debelog hlada suncobrana , vjetar lagano pirka, nigdje nikoga (jer je podne) i onda odjednom u daljini... netko pocinje svirati saksofon i to pjesmu od  Shirley Bassey- Where Do I Begin. SHIRLEY BASSEY "Where do i begin" Remix














I u tom trenutku promislim- to je to- zbog ovoga smo dosli na Siciliju, OVO je Sicilija koju sam ja zamisljao.
 U to dolazi Romana, ja gotov (ganulo me, jebi ga...) i jedva  joj uspijevam reci:„Uzimaj sobu, ostajemo ovdje veceras!“. Saksofonist je nastavio sa „Somewhere over the rainbow“ iz Carobnjaka iz Oza...navecer smo kupili njegov CD   .

Nalazimo B&B, soba je super, pogled savrsen.
http://www.bedandbreakfastallidria.it/

Pogled iz sobe



Soba




Roba nam je skoro sva vec za pranje i u turist infu smo dobili adresu od praonice (lavanderie) u novom dijelu grada (Ragusa Superiore). Uzimam GPS, stavljam ga u pjesak-mode i krecemo.




Pogled prema Ragusi Ibli



Romana me cijelim putem zajebava da izgledam k'o glupi turist s tom spravom...












al' 'ko se zadnji smije, najsladje se smije (praonica je ona zgrada iza mene)  





Praonica nije bila automatska, nego smo robu ostavili osoblju i ja sam se predvecer vratio po nju.
Cijena 5 eura.

[jeeves]

Vracamo se u „staru Ragusu“ i malo obilazimo grad.




vijece staraca - podruznica Ragusa Ibla   
















Turist info





Prema preporuci momka iz tourist infa, na dobar zalogaj odlazimo u najpopularniju „focacceriu“ i konacno kusamo Arancine!
To su pohane grude od rizi, a u sredini se krije toc od mesa, ili mozarella sa sunkom.
Ne zna se koliko smo ih smazali do kraja puta, ali to nam je odmah postao omiljeni zalogaj za usput. To je jos jedna stvar po kojoj se odma vidi 'ko je turist, jer nema sanse da ce ijedan „vero italiano“ jesti usput – svaki posao se ostavlja kad se ide jesti




Punog zeluca nastavljamo setnju, a festival je svuda, na svim trgovima.
Festival „Ibla Buskers“ se odrzava od 1995.g i dosta je popularan u Italiji.
 Bilo je svega - pantomimicara, gutaca vatre, zonglera, slikara, muzicara... cak i poesia jukebox! - tipu das euro, dva i on ti recitira poeziju      ...jednostavno super.  http://www.iblabuskers.it/



















Vesela proizvodjacica koznih cipela. Djon je od gume od skutera      :rofl7gp:







Jukebox di poesia   

[jeeves]

  Dan 7  10.10.




Dorucak radimo sami (gazda je rekao da se sami posluzimo), u kuhinji ima svega, a R  je skoro zapalila kucu kad je ostavila espresso kuhalo na otvorenom plinu – jesam li vec spomenuo da nije jutarnji tip?   .
Srecom nastradala je samo plasticna rucica , koju sam moro malo izbrusiti da se ne vidi.

Polako tovarimo Klajva, a jedan simpa dundo nas pozdravlja s balkona povise ceste .



Malo blize...





Danas  idemo na juznu stranu otoka. Prvi cilj je Dolina hramova blizu Agrigenta.

 Prvih par km upadamo u maglu, ali nije dugo trajala.














Brzo prolazimo kroz Gelu - industrijski grad, po nicemu zanimljiv, osim po hrvatsko-navijackim dimnjacima




Dolazimo u Dolinu hramova.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Agrigento

Super je sto smo sigli oko 11 sati pa nema previse turista i mozemo na miru uzivat u ovom komadicu Grcke na Siciliji. Stvarno izgleda spektakularno 









Bilo je jako vruce, pa smo se malo sklonili u hlad. Romana se u rimsko-lezecem polozaju divila grckom hramu   













Ogromna stara maslina blizu hrama






Dolazimo do kafane i nalazimo super mjesto.




Uzimamao i panini (sendvic) i idemo dalje















Lonely Planet nam skrece paznju na jednu prirodnu znamenitost relativno blizu Agrigenta – Scala dei Turchi. 
Ogromna stijena prekrasnog oblika gdje su se prema legendi skrivali turski  i arapski gusari.









S motorom se nije moglo blize, pa smo se malo rashladili na obliznjoj plazi. 200-ak km dalje je Afrika 




Odlucujemo doci do Palerma veceras i tamo ostati barem dvije noci. Cesta je odlicna!















Ona dolazi 30-ak km losih, uskih i zavojitih cesta...










...a sve to jer smo se jednostavno MORALI  slikati pored ovog znaka.
Put na Siciliju jednostavno ne bi bio potpun bez ove slike   . Sam Corleone ni po cemu nije poseban i da Coppola nije snimio Kuma nitko vjerojatno ne bi znao za njega.










Prema Palermu uzivamo u voznji - dobra cesta,malo prometa

















Navecer stizemo u Palermo, odnosno nastavljamo do Monreale-a, malog mjesta oko 8km  juzno od Palerma.
Tamo smo posli jer mi je ostalo u sjecanju dok sam jos kod kuce trazio moguci smjestaj na www.bed-and-breakfast-in-italy.com i mislio sam da cemo lakse naci smjestaj u malom mjestu.

Nije bas toliko malo i nije bilo toliko jednostavno koliko sam mislio, ali smo ipak nasli sobu (najlosija na cijelom putovanju). Malo smo prosetali po Monrealu, pojeli nekoliko arancina, popili pivu i zaspali cim smo dotakli kusin.


Guzva u Palermu




Neka mala ribarnica u Palermu, subota navecer oko 18:30

[jeeves]

Dan 8  11.10.

U jutro pijemo kavu na trgu i savjetujemo se s Lonely Planet-om kako doci s busom do Palerma i sto bi trebali vidjeti. Malo setamo oko trga kad naide veliki double-decker cabrio bus (nemam pojma zasto ga nismo slikali   ).
Izgleda ovako:   www.viator.com/showDetail.jspa?code=2916PALM&productId=1016&id=1010&productType=SIC&SSAID=174974&aid=132440&currencyCode=EUR

Vozi kao gradski autobus - moze se uci i izaci na bilo kojoj stanici na ruti kojoj vozi (ima crvena i plava ruta), a dnevna karta kosta 20 Eura. Obilazi skoro sve sto bi se trebalo vidjeti i svaki putnik/turist  dobije slusalice kojima moze slusati audio vodic na 8 jezika.  U svakom slucaju se isplati.
Kasnije smo doznali da ih ima po cijelom svijetu   www.hopon-hopoff.com/ 
Super je ispalo sto smo Palermo razgledali u nedjelju kad prometne guzve nema, pa nas je autobus tocno k'o sat odveo kud god smo htjeli.



Palazzo dei Normanni
Tu se nalazi Sicilijanski Parlament (Sicilija ima djelomicnu autonomiju) gdje je zabranjeno fotografiranje i velicanstvena Cappella Palatina koju je gradio Roger II.






Atrij palace




Parlament smo razgledali pod nadzorom sluzbene vodicke koja je dugo i iscrpno pricala na savrsenom talijanskom, a to sto ne razumijemo talijanski je nas problem, nema tura na drugim jezicima!  :icon_blink:
Mi smo barem donekle skuzili o cemu prica, a zamislite kako je bilo onoj skupini japanca u nasoj grupi...ni slikavat nisu smijeli   :icon_confused2:

talijanski engleski     





Za vrijeme vladavine Rogera II Sicilija je dozivjela procvat, a Palermo je bio najbogatiji grad u Europi. Mudro je vladao i bar na kratko ujedinio sve vjere i nacije na otoku (i sire). Cappellu Palatinu su ukrasavali muslimanski umjetnici, praveci mozaike sa motivima iz Biblije, sto je totalni paradoks, jer Kur'an brani prikazivanje ljudskih likova.








Cak i krstionica ima orijentali mozaik na sebi




Nastavljamo razgledavanje autobusom
Porta Nuova-dijeli stari i novi dio Palerma




Glupi turisti na zadnjem sicu autobusa za glupe turiste 




Konacno vjetar u kosi, a vodic prica engleski 





Porta Felice
Dao ju je izgraditi plemic Marco Antonio Colonna u cast svojoj zeni. Navadno se ovom gradevinom htio iskupiti zbog svojih brojnih nevjera 




Teatro Massimo
Igraden je u slavu ujedinjenja Italije. Napravljen bez upotrebe vezivnog materijala. Kameni blokovi su savrseno obradjeni i slozeni. Ovdje je snimana zavrsna scena trilogije "Kum".   





Jedini vrt palmi u Europi koji se sam obnjavlja (navodno)







Katedrala
Nakad je bila dzamija. Nevjerojatno ali jos uvijek na jednom stupu blizu ulaza ima uklesan odlomak iz Kur'ana








Silazimo s autobusa da bi bolje vidjeli ovaj park s ooooooogromnim magnolijama













Vrijeme je za marendu   
Na meniju su Arancini, naravno




Nastavljamo pjeske izvan turisticke ture






Malo Alan Ford slika   






 





Nedjeljom zatvaraju neke ceste po centru da ljudi mogu na miru prosetati





Svi se vole srediti   



Ponovo se ukrcavamo na autobus i jos malo ragledavamo. Grad je pun zelenila







Spomenik borbi protiv Mafije




Vec umorni hvatamo gradski prijevoz za Monreale. Penzici u Palermu (kao i svugdje valjda) vole ubijat dan u parku, a ovi su originalno rijesili nedostatak klupa. Stolice vezu lancima, da ih ne bi noc progutala. Slike iz parka kraj stanice   

[jeeves]

Dan 9  12.10.

U jutro jos idemo pogledati katedralu u Monrealu, najvecu na Siciliji. Gradio ju je William II, unuk Rogera II. Sagradjena je za 10 godina  (1174-1184) sto je bilo nevjerojatno brzo za to doba. Unutrasnjost je stvarno impresivna,sto zbog samih dimenzija, sto zbog nevjerojatnih mozaika koji krase gotovo cijelu unutrasnjost.











Gotovo savrseno ocuvani Fiat 500






Zadnji pogled prema Palermu...





...pa pored pasticcerie





Jos jucer smo odlucili posjetiti Erice, grad povise Trapanija, jedan od najstarijih gradova na Siciliji. Cesta je super, a krajolik je potpuno drugaciji nego na juznoj strani otoka.








Prolazimo povise Castellammare del Golfo. Tu cemo sutra ujutro svratiti na kavu.








Kisa nam prijeti, ali palo je samo par kapi i poslije se razvedrilo.






















Marenda   





Pogled prema Trapaniju. Inace Trapani i Erice povezani su zicarom.






Spustamo se natrag i idemo u Scopello, prema preporuci Lonely Planeta.






zig-zag   























Scopello je prava mala sicilijanska zabit sa jednim trgom, dvije ulice, vikend naseljem u blizini i kozjom stazom do propale tunare koja je radila od 13-og stoljeca pa sve do 1980-ih. U tunari je snimljena zadnja scena filma Oceanovih 12.

"Akvarij" na trgu

















Svidjelo nam se na prvi pogled.
Odmah smo uzeli sobu u B&B-u i posli do tunare ucinit posljednju banju ove sezone.















More je bilo taman. Bas smo uzivali... i onda su poceli dolaziti ONI...

NIJEMCI!!! 

Svi na ovoj slici (osim macke) su bili ONI. 





Bilo ih je svakakvih –  malih, velikih, mrsavih, debelih, starih, mladih, blijedih, izgorenih...     
...neki  su imali knjigu Lonely Planet – Sizilien.   












Morali smo se povuci natrag prema selu i pregrupirati se u sobi. 
Mogao bi se zakleti da su i psi ispod prozora sobe lajali: „Fau, fau“   





Navecer je jos i kisa pocela padati, ali srecom situaciju je spasio mali kafic s odlicnim barmenom, vino Zibibbo i CD benda Bandabardo  „Mojito Football Club“ http://www.bandabardo.it/

[jeeves]

Dan 10   13.10.

Zadnji dan na Siciliji.
Ipak je osvanulo suncano jutro, ugodno hladnije nego posljednjih dana.
Nakon dorucka krecemo prema Messini, ali stajemo vec nakon 10km u obliznjem Castellammare del Golfo jer nismo ni kupili, a kamo li poslali razglednice.












Castellammare dei Golfo













Bez problema prolazimo kroz Palermo i penjemo se na autoput s kojeg ubrzo silazimo zbog nekakvih radova. Prvi  put na ovom putovanju su nam radovi na putu napravili uslugu, jer je cesta uz more bila fantasticna!!! Vjerojatno najbolja cesta po kojoj smo se vozili ove godine.


Palermo. Gotovi svi motori i skuteri cekaju ispred pjesackog prelaza




































Stajemo u malom mjestu Villa Margi i radimo mali foto-session.

























Romana mi je prigovorila sto se ne smijem...






...pa sam se nasmijao  . Vise me nije pitala da se smijem...










Umjetnicka instalacija "Finestra sul mare" (Prozor pored mora)





Na Siciliji uz lezece policajce postoje i lezeci putokazi







Elementi lukobrana






Jos se neko vrijeme vozimo uz more, pa se ipak teska srca vracamo na autoput, jer danas zelimo stici sto blize Bariju. Prelaz je isao lagano, trebalo je samo potvditi povratnu kartu, ukrcati se i dugim pogledom ispratiti Siciliju.





Nekima i nije bas pravo sto odlazimo   









U Calabriji nas opet cekaju radovi, pa puzevim korakom stizemo do gradica Pizzo di Calabrija gdje nas hvataju noc, zima, a bogami i glad.
Na veceru odlazimo u obliznji pub (jedino to je radilo), bolje receno drumsku kafanu, odmah pored benzinske (naravno).

Unutra smo zatekli gazdaricu koja je pisala domaci rad sa svojim klincem i kuhara kako taman lozi krusnu pec ...18 je sati i naravno da nas u cudu gledaju, jer tko jos jede tako rano?!
Odlucujemo pricekati uz nekoliko piva, a i nije da imamo izbora.

Pub je naravno Irski, toce samo Guinness, Kilkenny i Harp,  prilicno je velik, sav u drvu, s malom binom odmah do ulaza. Utorak je, nema benda, ALI tu je veliko platno i na kojem se vrti snimak koncerta Vajtsnejka    !!!

Whitesnake - Live - Judgement Day GOOD QUALITY

Za one koji ne shvacaju moj ushit   

Sin Prorok Tarot














Uglavnom, vrlo ugodna vecer uz solidnu pizzu (he,he, pizza u Pizzu). Preporucujemo.
Link na stranicu:
http://www.thefairywell.net

[jeeves]

Dan 11   14.10.

Kisa...moralo se dogoditi kad-tad.
Oblacimo kisna, a Romani pada na pamet njena omiljena kisna pjesma : (piove=pada kisa, kisi)

Jovanotti - Piove



I GPS je morao obuci kisno odijelo   





Nema slika jer ima kise, a i vracamo se istim putem kojim smo dosli.

Kod Marine di Ginosa ne skrecemo prema Materi, nego nastavljamo prema Massafri i posljednjoj znamenitosti ovog putovanja: smijesne kuce – Trulli u Alberobellu. http://hr.wikipedia.org/wiki/Trulli_Alberobella

Izgleda ko Štrumpfograd ! Ludo! Ako ikad budete u djiru oko Barija obavezno podjite vidjeti! (60-ak km jugoistocno od Barija). 































U luci srecemo dvojicu Rumunjskih bikera koji su se takodjer vracali doma sa Sicilije.
Romana nije skuzila odakle su i pocela je pricat talijanski s jednim od njih. Pitala ga je odakle je, on je odgovorio: „Romano“, a ona je mislila da je iz Rima   . 
I tako su natucali talijanski par minuta, dok on nju nije pitao prica li engleski...dalje je bilo lako.

Zovu se Vlad i Marius. Putovali su za Drac, tako da nismo imali previse vremena za druzbu, ali ostali smo u kontaktu. 
Ovo je link na slike s njihovog puta, jako su dobre:
http://picasaweb.google.com/vlad.bogdan2000/SicilyOn2Wheels#




Sumrak u Bariju




Posli smo na laganu veceru, ali nismo se mogli odluciti sto bi narucili, pa smo uzeli sve   




Ukrcali smo KLajVa u brod i nakon nekoliko piva posli lec...




Probudili smo se u Dubrovackoj luci i posli doma, a 9 dana kasnije brodu se dogodilo OVO   




Steta, lijep brod, ima jos zivota u njemu, nadam se da nece zavrsiti u rezalistu.

[don vito]

vrhunski, putopis odličan a slike dobre do boli. lako ti je tako putovat kad imaš taj veliki motor

[jeeves]

Cestitke! 

Hvala 

[jeeves]

vrhunski, putopis odličan a slike dobre do boli. lako ti je tako putovat kad imaš taj veliki motor