Stazama stećaka - Konavle

[Dado]

Povijesno edukacijski poludnevni đir

Vazda su mi bili zanimljiva tema, a nakon što sam naletio na brošuru "Stazama stećaka Konavle i Župa" odlučio sam da bi to trebalo svakako obić (ove u Konavlima jer u Župi je opisana samo jedna lokacija). Pješke bi bilo prilično teško (gMaps kaže preko 70 km), Vespom bi bilo idealno da nema toliko makadama, znači Africa Taman za ubit pola dana.

“Stećci su kameni nadgrobni spomenici kasnoga srednjeg vijeka. Nalaze se isključivo na zapadnom Balkanu, najviše na području današnje BiH te Hrvatske, CG i Srbije. Javljaju se u drugoj polovici 12. stoljeća, najkarakterističniji su za razdoblje 14. i 15. stoljeća i potpuno nestaju krajem 15. i početkom 16. sroljeća prodorom Turaka na ovo područje. Po nekim podacima ima ih oko 70.000 na oko 3.300 lokacija. Prema oblicima u kojima ih se izrađuje dijele se u pet tipova s varijacijama: ploča, sanduk, sljemenjak, križina, stup. Po zastupljenosti najbrojniju skupinu ĉine sanduci i ploče, a najmanji broj je sljemenjaka. Naziv stećak (od glagola-stajati) upotrebljava se tek od sredine 19. stoljeća dok su ih tijekom njihove izrade i upotrebe nazivali najčešće "kami" ili "bilizi". Stećci se u pravilu klešu od vapnenca, a ukrasni motivi mogli bi se podijeliti u nekoliko skupina: socijalni i religiozni simboli (razliĉiti oblici križeva, oruđe, oružje, mladi mjesec i zvijezde itd.) figuralne predstave (prikazi muškaraca i žena, borba, turniri, lov, povorke ljudi, tzv. posmrtna kola, prikazi životinja) te brojni vegetabilni i geometrijski ornamenti. Natpisi na stećcima predstavljaju poseban fenomen iako ih je u odnosu na broj stećaka sačuvano malo, a odraz su pismenosti koja je obuhvaćala gotovo sve slojeve društva, ponajviše plemstvo i crkvenu vlast. Natpisi su gotovo redovito pisani tzv. bosančicom (verzijom ćirilice) a po sadržaju su uistinu različiti. Stećci predstavljaju izvanredno svjedočanstvo srednjovjekovne kulture europskog jugoistoka koja se razvija u jedinstvenom povijesnom kontekstu na prostoru gdje se susreću srednjovjekovne kulture i tradicije europskog zapada, istoka i juga.”
Eto to je iz jedne druge publikacije.

Gotovo svako starije groblje u Konavlima sadrži poneki stećak, a u brošuru je uključeno 5 lokaliteta sa najvećim brojem njih.
Ja sam dodao još jedan lokalitet pa idemo.

Za svaki lokalitet sam zapisao koordinate što nažalost nema u niti jednoj publikaciji.

[Dado]

Odlučio sam napravit krug u smjeru obrnutom od kazaljke na satu pa tako ide:

1. Crkva sv. đurđa - Popovići (42°31'19.8"N 18°19'37.5"E)

Cestom iz čilipa prema Popovićima i prije igrališta lijevo prema crkvi koja se nalazi na uzvisini između više zaselaka Popovića. Postojeća crkva je iz 18. st. ali na mjestu starije. Uokolo crkve se nalaze ostaci kasnosrednjovjekovnog groblja od koje je preostalo svega nekoliko nadgrobnih ploča (bilo ih je zabilježeno oko 80). Na dvadesetak njih nalazili su se natpisi, od kojih je sačuvan tek jedan. Natpisi su pisani ćirilicom s miješanjem glagoljskih slova i datiraju se u 13.-14. stoljeće. Od ukrasa su bili zastupljeni razni motivi, dok su danas sačuvani samo rijetki u obliku vitica s trolistom, tordirane trake, prikaza kola, konja i raznih drugih životinja. Sačuvan je i jedan nadgrobni učelak s reljefnim prikazom križa.

[Dado]

2. Crkva sv. Petra - Karasovići (42°30'34.4"N 18°23'31.0"E)

Preko brda izlazim na magistralu točno kod Flintstonesa pa prema Grudi. Sam lokalitet se nalazi oko 800 m sjeverozapadno od naselja u Karasovićima, u podnožju Ilijina brda, na rubu Konavoskog polja, uz antičku i srednjovjekovnu cestu (otprilike na pola puta od free shopa na Grudi do skretanja za Molunat). Sa magistrale (gdje postoji oznaka) se treba spustiti nekih 50-60 metara. Crkva se spominje u 15. st., a na istom mjestu je vjerojatno bila i ranokršćanska crkva. U srednjem vijeku crkva je bila matična crkva ovog dijela Konavala, a ponekad se naziva Petkova crkva. Uz crkvu su ostaci kasnosrednjovjekovnog groblja. Zadnjim pregledom terena zabilježena su 53 stečka, od čega 50 u obliku ploča i 3 u obliku sanduka. Rijetki su ukrašeni, a od ukrasa su prisutni ornamenti bordura s trokutasto složenom lozicom i trolatičnim cvjetovima, luk i strijela, križ...
Cijeli prostor uokolo crkve gdje se nalazi većina stećaka u potpunosti je zarastao u gusto raslinje, pa vjerojatno dio stećaka nije vidljiv. Prema broju nadgrobnih ploča, ovo je jedno od najvećih sačuvanih srednjovjekovnih groblja na području šire dubrovačke regije.

[Dado]

3. Crkva sv. Barbare - Varino brdo, Dubravka (42°32'30.1"N 18°25'20.8"E)

Iz Karasovića preko Paljeg brda i Vodovađe penjem se prema Dubravci gdje se iznad sela nalazi najpoznatiji i najveći sačuvani lokalitet u Konavlima. Tu je prijevoj koji je glavna i jedina prirodna veza istočnog dijela Konavala sa zaleđem te dionica srednjevjekovnog karavanskog puta. Kad krenete iz Dubravke cestom prema Grabu (koja sada ne vodi nigdje), nakon cca 1 km doći ćete do skretanja za crkvu. Preostalo je još oko 300 metara makadama koji je u zadnjem dijelu prilično razrovan vodom.
Pretpostavlja se da je crkva izgrađena 1880. na mjestu starije crkve. Grobovi su uglavnom orijentirani sjeveroistok - jugozapad i istok - zapad, a postavljeni su u redove po padini brda. Prema zadnjim uvidima na terenu utvrđeno je postojanje ukupno 104 stećka od čega 94 cjelovita i 10 ulomaka. Od ukrasa su prisutni motivi vitica s trolistom, tordirane trake, tordiranog užeta, te nizova spirala i rozeta s križevima kao bordura, a kao središnje motive nalazimo udubljene ili reljefne vijence, rozete, križeve, kružna udubljenja povezana sa žljebovima ili trakama, luk i strijela, štit i mač, uzdužni žlijeb po sredini stećka i sl.
Koliko je važan lokalitet pokazuje i činjenica da je jedan od samo dva hrvatska lokaliteta stećaka upisanih na Tentativnu listu UNESCO-a.




















i da... nisam izdržao ne krenuti dalje cestom prema Grabu ali tu iza ovog zavoja su kamene gromade na cesti i nema dalje

[Dado]

4. Crkva sv. Dmitra (Mitra) - Gabrile (42°34'25.9"N 18°16'57.6"E)

Spuštam se iz Dubravke i cestom kroz gornju bandu nazad prema zapadu i Gabrilima. Lokalitet se nalazi na glavici iznad Konavoskog polja, iznad trase antičkog vodovoda. Riječ je o ranoromaničkoj crkvi južnohrvatskog tipa iz 11./12. st. Većina stećaka na lokalitetu je dislocirana kod kasnijih ukopavanja uokolo crkve, a danas su vidljiva 23 stećka, njih 16 u obliku ploča i 7 u obliku sanduka, te jedan veliki nadgorbni učelak s reljefnim križem u južnom ogradnom zidu. Ploče su rjeđe ukrašavane, samo dvije i to motivima križa , štita i mača. Sanduka je ukrašeno 6 primjeraka. Od ukrasa su prisutni motivi kola, žena koje drže cvjetove, scene lova, arkade...














ulaz na groblje i dio stećaka kasnije upotrijebljenih kao dovratnici

[Dado]

5. Crkva sv. Luke - Brotnice (42°35'14.5"N 18°17'36.6"E)

Iz Gabrila opet penjanje u Konavoska brda i selo Brotnice. Ovo je jedini lokalitet na kojem sam već prije bio nekoliko puta tako da se poznatom cestom vozim do crkve. Nakon prolaska kroz selo ide se južno makadamom do lokaliteta i crkve koji se nalaze uz srednjovjekovnu cestu koja je vodila od Cavtata do sela.
Sama crkva okvimo se datira u 16. st. Prema posljednjem uvidu na prostoru groblja utvrđeno je najmanje 29 stećaka, od čega 1 sljemenjak na postamentu, 10 sanduka i 18 ploča. Ukrašeno je osam stećaka. Najbogatije je ukrašen jedini sljemenjak gdje se ukrasi nalaze na svim uspravnim stranama. Od ukrasa su prisutni prikaz lova (muškarac na konju i ptica), kolo, fantastične životinje, jeleni, žena, križ, razne bordure i natpis na bosančici. Ovo je jedan od najljepših stečaka dubrovačkog područja. Datira se u kraj 14. ili prvu polovinu 15. st. Od ostalih ukrasa prisutni su motivi rozete, križa, polumjeseca i žene u dugoj haljini.

[Dado]

6. Kamenolom Voznik - Brotnice (42°35'21.6"N 18°17'44.9"E)

Nešto sjevernije od crkve i stećaka je lokalitet Voznik, kamenolom sa ostacima stećaka. Ovo mi je bilo najteže naći jer je lokacija u svakoj literaturi bila opisna (na sjeverozapadnim padinama brda Osojnik itd). Tu mi pomaže google satelitska karta i otprilike lociram lokalitet.
Rasprostire se na području od oko 80 x 100 m. Na cijelom prostoru vidljivi su brojni tragovi eksploatacije kamena, škart kamenih blokova, ali i 7 stećaka koji su slomljeni u tijeku obrade. Od toga 4 stečka ploče i 3 stećka sanduka. Posebno je zanimljiv jedan sanduk na kojemu je vidljiva završna obrada u smislu izrade ukrasa. Na jednoj užoj bočnoj strani, u plitko izdubljenoj niši, u reljefu je prikaz konjanika, na suprotnoj bočnoj strani samo plitka niša bez prikaza, na (istočnoj) široj bočnoj strani motiv arkada u reljefu, a na suprotnoj prikaz kola od 9 ljudskih figura koji se drže za ruke. S obzirom na prostor koji obuhvaća kamenolom, ali imajući u vidu i broj slomljenih i ostavljenih stećaka, može se pretpostaviti kako je korišten ne samo za potrebe groblja u Brotnicama, nego i šire.














cesta dolazi iz pravca crkve i na ovom mjestu lijevo uz među se treba penjati oko 150 metara desno u brdo





To je to. Krug od 75 km i možete ugodno potrošit 3 do 4 sata, ovisno o zadržavanju na lokalitetima.

fotke su ©du-moto

[don vito]

interesting

[DesmoFreak]

Odlicno!

Sent from my SM-G930F using Tapatalk

[stalker]

Zanimljivo a posebno pohvalno na opsežnom i reklo bi se stručnom pristupu temi. Ni tekst ni fotografije nikoga ne mogu ostaviti ravnodušnim. 

[NiksaRR]

Ma moglo se ovo sa Vespom odvozit.

[Luko]

Ma moglo se ovo sa Vespom odvozit.

... a moglo se i na tovaru pomalo okolo naokolo obić. U svakom slučaju odlično.

Poslano sa mog MAR-LX1A koristeći Tapatalk

[NiksaRR]

Sala je ovo bila, smajlic zaboravio ubacit
Text 

[Dado]

Ovo je samo prvi dio trilogije

Ako se netko hoće ubuduće pridružit, javite se.

[Devetka]

Zanimljivo i Poučno